nedjelja, 25. veljače 2024.

STEPINČEVA CRKVA - Don Josip Mužić, Sjaj istine, 24.2.2024.


Katolička Crkva je svudgje KRISTOVA CRKVA - on je Glava i Utemeljitelj i za nju je prolio svoju krv paralelno s tim Crkvu u Hrvata se zna nazivati i STEPINČEVA CRKVA - Između izraza "Kristova Crkva" i "Stepinčeva Crkva" nema proturječja jer je Stepinac umro za Krista ... Jednom kad je stavljen za uzor ima posebnu vrijednost za naše vrijeme... Kardinal Kuharić... "Živio je za Crkvu... trpio za Nju, Postao je simbol Crkve koja trpi... Crkva iza željezne zavjese koja je progonjena... Umro je radi trovanja i za nj vrijede one riječi Isusove: NItko nema veće ljubavi od ove - da tko život svoj položi za svoje prijatelje... Najveći oblik ljubavi je dati svoj život Stepinčeva Crkva... stradalnici poslije II svjetskog rata... progonjeni... nepokopani... oklevetani... smaknuti bez suđenja... Proživio je sve sve oblike totalitarizma: komunizam, fašizam, komunizam... nije se dao zastrašiti... Njegov je život bio u Božjim rukama... Nije izabrao uzeti kardinalski beret u Rimu da ga ne bi spriječili da se vrati natrag.... Kad su hrvatski intelektualci bili progonjeni, likvidirani.. .Crkva je našla svoj oslonac u Stepincu koji je bio simbol nepokolebljivosti i slobode koja je bila oduzeta... Bivši komunisti se NIKADA NISU POKAJALI... Totalitarna vlada i danas - pod vidom demokracije... Sličnost pape Benedikta XVI i Stepinca - ...

subota, 24. veljače 2024.

ponedjeljak, 12. veljače 2024.

PROSLAVA BLAGDANA BL ALOJZIJA STEPINCA - Hrvatska katolička misija - Keln

 





U nedjelju 11. veljače 2024., u Hrvatskoj katoličkoj misiji Köln svečano je proslavljen blagdan njenog nebeskog zaštitnika bl. Alojzija Stepinca. Misnim slavljem u 12 i 30 sati u Minoritenkirche predsjedao je dr. don Josip Mužić, profesor filozofije na KBF-u Sveučilišta u Splitu. Koncelebrirali su fra Vuk Buljan, voditelj Misije, msgr. Christoph Huber, generalni predsjednik Internacionalne katoličke Kolping udruge te fra Ivan Režić, župni vikar.



ponedjeljak, 11. prosinca 2023.

REDOVITA MISA & OZDRAVLJENJA

NASLOVNICA (100) 

U tom pokajničkom činu, znamo da možemo dobiti oproštenje za male grijehe. Velike grijehe treba ispovjediti. Ne može se dobit oproštenje bez odrješenja koje Isus daje preko svećenika. Za teške grijehe se moramo ispovjediti, da bi mogli pristupiti pričesti. No za sve druge grijehe, koji nisu teški, koji nisu smrtni, jer teški i smrtni je jedno te isto – a zove se smrtni jer tako zavrjeđujemo pakao – i za te lake grijehe mi tražimo oproštenje od Boga, kajemo se. U staroj misi, pred-koncilskoj, tzv. Tradicionalnoj, puno se više prostora ostavljalo za taj obred pokajanja. Svećenici bi prolazili kroz crkvu, škropili ljude… Neki su svećenici to radili u vrijeme korone, škropili bi i ljude bi blagoslivljao na taj način. Prije je bilo više molitava koje je svećenik sam molio, koje je molio skupa s narodom, a mi smo to sada sve skratili. Bilo je to nekih deset minuta, a još ako se malo stane, napravi pauza, i više. A pošto mi danas svi trčimo, brzo stvari obavljamo, onda mi nemamo vremena za to. Pa i svećenici požure, evo i ja sam zastao – koliko – 30 sekundi. Zato je dobro da se mi sami organiziramo, dođemo prije, saberemo se, predamo Bogu sve te male grijehe s vjerom da će nam on ozdraviti dušu od svih tih malih stvari, ali se nakupi toga puno. Mi kažemo ono što smo sagriješili mišlju, riječju, djelom i propustom. Svatko od nas sagriješi na tim područjima malim grijehom. I čovjek ne bi htio. Krenimo od misli. Kad vidiš nekog tko je debeo, pomisliš da je neumjeren, a možda je čovjek bolestan i debeo je radi toga. Možda ima neke probleme, možda je u depresiji, ali možemo stvoriti krivi sud. Vidiš neku ženu izazovno obučenu pa počneš razmišljat; kako, zašto, pobude se neke želje, osjećaji i vidiš da to nije dobro, htio bi da toga ne bude; slušaš vijesti nekog od naših političara, kako su nadmeni, kako se bahate, koliko puti bi ljudi ispovijedali za to, da bi se ljutio, kleo, psovao za vrijeme dnevnika. Ne bi čovjek to htio, ali krene. Misao mu pobjegne. Koliko puta čovjek sebe uhvati da o drugom stvori sud, a nije ga čuo, nije ga saslušao, zaključio je, odmakao se od njega, odbacio ga je. Logično, da nije to sve grijeh, ti pokreti u našoj misli dođu spontano. Grijeh su kad mi vidimo da je to loše i na to pristanemo.

srijeda, 8. studenoga 2023.

Susret podupiratelja Zaklade Vigilare (Split, 4.11.2023.) & Fatimski apostoli

 Susret posebne obitelji Zaklade Vigilare članova Fatimskog apostolata i najvjernijih prijatelja i podupiratelja iz Dalmacije održao se 4. studenog 2023., na blagdan sv. Karla Boromejskog, u Nadbiskupskom sjemeništu u Splitu.

Susret je započeo, kako je i najavljeno, Svetom Misom u sjemenišnoj kapeli koju je predvodio don Mladen Parlov. Misu su uveličali članovi zbora crkve Gospe od Zdravlja i gđa Silvana Marunčić orguljama.

vigilare 1 
  vigilare 5

U homiliji je don Mladen je istaknuto da se sotona boji više Gospe nego Boga, jer je bila čovjek velike poniznosti, što on najviše mrzi. Pozdravio je i činjenicu što se u svom poslanju Zaklada najviše oslanja na Mariju koja se kroz povijest pokazala kao najvjernija odvjetnica Hrvatske. Prigodno je zahvalio Vigilare na svemu što čini u hrvatskom društvu, posebno što pri javnim istupima s jasnoćom stavova i u ljubavi.

Nakon Mise brojni okupljeni su se uputili u dvoranu u kojoj ih je čekao kip Gospe Fatimske i mnoge relikvije: 
sv. Josipa, sv. Leonarda Portomauricijskog, sv. Ivana Kapistrana, sv. Bernarda Sienskog, sv. Karla Boromejskog, sv. Ljudevita kralja, sv. Hipolita Rimskog, sv. Donata, sv. Huberta, sv. Roka, sv. Alojzija Gonzage, sv. Apolonija, sv. Lucije, sv. Margarete M. Alacoque, sv. Emigdija i dio groba Blažene Djevice Marije...